Općenito, Iran je klasificiran kao polusušni teritorij sa polovicom zemlje planinskog i gorskog tipa, četvrtinom pustinja i sušne zemlje, te samo manje od ¼ (221.400 kvadratnih kilometara ili 13.43%) pogodne za poljoprivredu. Uzimajući u obzir vodene resurse, Iran može biti podjeljen u osam regija, svaki pokrivajući više bazena. Ukupno zemlja ima 37 bazena, 147 podbazena, koji sadržavaju 598 ravnica. Ove ravnice, različitog su opsega i obuhvaćaju svo naseljeno područje, kako ruralno, tako i urbano, zajedno s njihovim perifernim poljoprivrednim zemljištima. Gotovo 40 % obradivih površina se navodnjava i taj trend se stalno povećava zahvaljujući gradnji velikih brana i vodospremnika podno Alborza i Zagrosa. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uzrokuju snažan rast poljoprivredne proizvodnje. Najvažniji usjev je pšenica, a uzgaja se uglavnom u sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima zemlje, dok se uz kaspijsko područje nalaze polja riže. Među ostalim poljoprivrednim kulturama možemo spomenuti kukuruz, ječam, šećernu repicu, krumpir, mahunarke (leća, grah), ostalo povrće, čaj, pamuk, industrijsku konoplju, duhan, voće, bademe, orahe, začine, te krmno bilje (djetelina i lucerna). Iran je najveći proizvođač pistacija, bobičastog voća i šafrana, a drugi najveći svjetski proizvođač marelica i datulja. Reforma poljoprivredne proizvodnje dovela je do toga da danas Iran proizvodi 41% više poljoprivrednih proizvoda od svjetskog prosjeka.

Poljoprivredne karakteristike

Iako Iran ima koristi od široke za poljoprivredu pogodne zemlje što su ju različiti klimatski uvjeti učinili pogodnom, nisu dovoljno iskorištene sve njene mogućnosti zbog ograničenja poput niskih količina padalina, malih vodenih rezervi, manjak distribucije vode u mnogim područjima, i reljefa njenog teritorija. U stvari, gotovo 31 % ukupne zemlje, što je oko 51 milijun hektara, ima umjerene do izvrsne uvjete za poljoprivredu. Međutim, 64 % zemlje, ili 33 milijuna hektara, pogodnih za poljoprivredu, nije još iskorišteno. Prinos usjeva iskorištene zemlje (18.7 milijuna hektara) je samo 50 do 60 % produktivnosti tla.