Ostaci Perzepolisa (Takhti Džamšid) nalaze se 60 kilometara sjeverno od grada Širaza, na padinama planine Rahmat. Perzepolis je izvorno osnovao Darije I., a postupno su ga završili kraljevi koji su ga naslijedili. Iako ostaci ukazuju da do kraja ahemenidske dinastije i spaljivanja i uništavanja Perzepolisa od strane Aleksandra Velikog, izgradnja ovog raskošnog kompleksa nije dovršena.

Ostaci Perzepolisa uključuju Vrata svih naroda, Nedovršena vrata, Dvoranu od stotinu stupova, palaču Apadana, palaču Tačara (palača Darija I.), palaču Hadiš (palača Kserksa I.), palaču Artakserksa III., palaču Haramsara (Harem), Riznicu, Garnizon, zidine, Centralnu palaču, Glavno stubište, Grobnicu Artakserksa III., inkripcije i reljefe Ahemenidskih kraljeva, građevinu sa četiri stupa isopd platforme i ostatke Ahemenidskog grada Parse.

Među najznačajnije povijesne dokumente pronađene u Perzepolisu, moramo spomenuti reljefe na istočnom stubištu Apadane. Reljefi pokazuju različite narode i klanove, pod Perzijskim carstvom, u njihovim nacionalnim i lokalnim nošnjama kako predstavljaju darove ahemenidskom dvoru.

Iskapanja ovog drevnog lokaliteta započela su 1930. godine pod nadzorom Ernesta Hertzfielda sa Odjela istočnih studija Sveučilišta u Chicagu, te kasnije, nakon 1935., Ericha Schmidta. Nakon drugog svjetskog rata Ali Sami, iranski arheolog, nastavio je iskapanja Perzepolisa.1968. godine iranska arheološka grupa, pod nadzorom Dr. Akbara Mokhtâri Tajvidija, počela je iskapanja na području južno od platforme sa ciljem lociranja ahemenidskog grada Parse. Oni su uspjeli otkriti dijelove grada uključujući i nekoliko zgrada.

Godine 1979. Perzepolis je uvršten na popis Svjetske baštine UNESCO-a prema I., III. i IV. kategoriji.

Pasargad | Arheologija | Nakš-i Rustam