Perzijanci su bili jedan od arijskih klanova koji su ušli u Iran kroz zapadne granice kaspijskog mora u isto vrijeme kada i medijci, naselivši se u sjeverozapadnim regijama jezera Urmija. Njihova domovina nazvana je Parsua po prvi puta u asirškom kalendaru za vrijeme kralja Šalmanesera III. Nakon nekog vremena, zbog velikog broja različitih skupina koje su živjele u ovoj regiji i pomanjkanja sigurnosti odselili prema južnim i jugoistočnim područjima zemlje, susrevši Elamite na putu. Oko 700. g.pr.Kr. napokon su se smjestili na području nazvanom Parsuamash, vjerojatno na dijelu planinske regije Bahtijari koja je izvorno pripadala Elamitima. Kasnije su preuzeli elamitski grad Anšan ili Anzan i dok je trajao rat između Elamita i Asiraca, te su svađe i razmirice podijelile Elamite, uspostavili su malu nezavisnu vladavinu koju je vodio vođa klana ili Ahemenes.

Kir II. smatra se utemeljiteljem Ahemenidske dinastije i moćnog Perzijskog carstva. Nakon svrgavanja medijske dinastije, Kir II. počeo je širiti teritorij zemlje. Za vrijeme vladavine njegovog sina Kambiza II., koji je bio odsutan u vrijeme priprema kampanje protiv Egipta, kada je u događaju poput državnog udara kraljevstvo prešlo s Kirovih nasljednika na potomke Ariaramnesa.

Ahemenidsko razdoblje može se smatrati zlatnim dobom drevne Perzije. Mnogi značajni događaji dogodili su se u ovom razdoblju, poput: prve izrada kovanog novca, izgradnje gradova i značajnih spomenika, izgradnje kanala između Crvenog mora i rijeke Nil (prvi Sueski kanal), izgradnje cesta, pružanja sigurnosti i...

Iako su Ahemenidi ostali odani drevnim načinima nomadskog života i svi se kraljevi nakon Kira I. povremeno premještali među glavnim gradovima Ekbatanom, Babilonom, Suzom i Perzepolisom, oni su također osnivači spomenika i gradova poput Pasargada i Perzepolisa. Najznačajniji Ahemenidski spomenici u Iranu su: Pasargad, Perzepolis, Suza, Behistun, Masdžed Sulejman platforma i Nakš-i Rustam.

Kripte | Arheologija | Pasargad