Iran (službeno: Islamska Republika Iran) je prostrana
država smještena u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaćajući
površinu od 1,648,195 četvornih kilometara,na zapadu
graniči sa Irakom u dužini od 1,609 kilometara, na
sjeverozapadu sa Turskom (486 km) i bivšim republikama
Sovjetskog Saveza, Armenijom, Azerbejdžanom i
Turkmenistanom i izlazi na Kaspijsko more. Njegovi
istočni, odnosno jugoistočni, susjedi su Pakistan (978
km) i Afganistan (945), a na jugu izlazi na Omansko more
(784 km) i Perzijski zaljev (1,259 km).
Više od polovine iranskog teritorija su planine i
visoravni, jedna četvrtina je pod pustinjom, dok je samo jedna četvrtina
obradiva i može se koristiti za poljoprivredu. Oko
180.000 kilometara četvornih pokriveno je šumama, od
čega su 55,5 % zapadne hrastove šume. Sjeverne šume,
koje se graniče sa južnim dijelovima Kaspijskog mora,
zauzimaju 19% teritorije, a šume pistacija, kojih ima na
jugu i istoku, zauzimaju daljnjih 13,3 %. Ostatak ide na
planinske šume Aras , šume u toplim krajevima i Kavirske
šume.
Planine
Iranske planine mogu se podijeliti na četiri
glavna lanca: Sjeverni, Zapadni, Južni i "Centralni i
Istočni". Sjeverni lanac počinje od planina Ararat u
Turskoj i povezuje se vijencem planina u Azerjbedžanu,
lancem Alborz u sjevernom dijelu teheranske provincije i
južnim točkama provincije Gilan i Mazandaran,
nastavljajući do Garadaga u Horasanu i povezujući se sa
planinskim lancem Hindu Kuš u Afganistanu. Najviši vrh
tih planina je Damavand , visok 5.671 metara, koji je
ujedno najviša točka u Iranu. Zapadni lanac također
počinje od Ararata i prostire se od sjeverozapada prema
jugoistoku i obuhvaća više planina koje bi se sve mogle
nazvati skupom Zagroskih planinskih vjenaca. Južni
planinski lanac prostire se od Kuzestana do Sistana i
Balučestana i obuhvaća planine Sepidar, Majmand,
Bešagerd i Bam Pošt. Centralnim i istočnim planinama
pripadaju Karkas, Širkuh, Kuhbanan, a najviši vrh na tim
planinama je Hezar, visok 4.465 metara.
Rijeke
Iranske rijeke uglavnom nemanju dovoljno vode,
a jedina plovna rijeka je Karun (920 km). Ostale veće
rijeke su Atrak (535 km), Sefidrud (765 km), Dez (515
km), Hendidžan (488 km), Džovain (440 km), Džahari (428
km), Karke (755 km), Mand (685 km), Garačaj (540 km),
Zajande (405 km).
Klima
Iran ima raznovrsnu klimu. Poredak različitih
oblasti jasno će pokazati tu raznovrsnost. Obala
Kaspijskog mora ima vlažnu klimu, u ljetnom razdoblju
toplu, a zimi umjerenu. Temperatura sjevero-zapadnog
dijela je niska, i idući ka jugu ona postupno raste. Jug
Irana ljeti se odlikuje velikim vrućinama, a u zimskom
razdoblju ima umjerenu temperaturu. Klimatska šarolikost
Irana pogoduje istovremenom upražnjavanju različitih
sezonskih sportova; tako se u predgrađima Teherana ili
nekom obližnjem gradu mogu upražnjavati zimski sportovi,
a istovremeno na otoku Kiš plivanje i drugi sportovi na
vodi.
Mora i jezera
Perzijski zaljev obuhvaća površinu od 240.000
km kvadratnih, omogućujući Iranu pomorske veze kroz
Hormuški tjesnac sa ostalim dijelovima zemljine kugle.
Najveći iranski otoci nalaze se pretežno u Perzijskom
zaljevu i Hormuškom tjesnacu. To su otoci Gešm, Kiš,
Lavan, Larak, Hormus, Hengam i Farur Bozorg. Najznačajnije luke Perzijskog zaljeva
su Abadan, Horamšahr, Bandar Imam Homeini, Mahšahr,
Dejlam, Rig, Bušahr i Bandar Abbas. Kaspijsko more, na
sjeveru Irana, sa površinom od 424.200 četvornih
kilometra, najveće je svjetsko jezero. Većina iranskih
jezera su slana, a najveća su Urmije, Namak, Hamun
Džazmurian, Bahtegan, Tašk i Maharlo.
Brane
Voda je oduvjek imala ključnu ulogu u dugoj povijesti
Irana. Iranci su poznati kao pronalazači kanata i
perzijskog točka, odnosno dva sistema za navodnjavanje.
Herodot navodi da su Iranci još u vrijeme Ahemenida
(550-330 p.n.e.) bili vični u kopanju kanala za
navodnjavanje. Otkriveni su spremnici za čuvanje vode,
sa ventilima za ispuštanje vode, koji datiraju iz epohe
prije Ahemenida. Izgradnja brana u Iranu datira iz
vremena Sasanida, a posebno se vezuje za Šapura I. Neke
brane izgrađene u to vrijeme stare su između 1300-1700
godina.
Za vrijeme safavidske vladavine (1501-1736)
hidroinženjerstvo je značajno napredovalo, kada su u
Isfahanu i Mešhedu izgrađene mnoge brane za akumulaciju
vode, zaštitne brane i mostovi, od kojih neki postoje i
danas. Poslije Drugog svjetskog rata počinje moderno
razdoblje u izgradnji brana u Iranu; kada je do 1957.
godine izgrađeno 13 skladišnih brana sa ukupnim
kapacitetom od 13 bilijuna kubičnih metara i godišnjom
regulacijom kapaciteta od 22 bilijuna kubičnih metara
vode. Trenutno se gradi ili je izgrađeno 25 velikih
brana koje će značajno uvećati hidro potencijale zemlje
Flora i fauna
Na cijelom području Irana zastupljen je veliki
broj životinjskih i biljnih vrsta. Velike šume na
sjeveru zemlje sadrže hrast, javor, šimšir i jasen.
Planinski masivi Alborz na sjeveru i Zagros na zapadu
pokriveni su vrstom divljeg žbuna koji se upotrebljava
za proizvodnju ljepka, smole i broća. Nasuprot njima,
oblasti centralne pustinje su slabo ili nikako
kultivirane. Vegetacija juga zemlje je tropska sa
plantažama palminih stabala. U srednjem pojasu,
uključujući i periferiju centralne pustinje, zapadnom i
sjevero-zapadnom području uglavnom raste domicilno
drveće kao što je orijentalni platan, bor, brijest,
čempres i lješnjak, od kojih je poneko prisutno na
ulicama gradova i domaćim vrtovima. Životinjski svijet Irana, također, je vrlo
raznovrsan i bogat. U planinama i šumama Alborz i Zagros
žive divlje životinje poput tigra, leoparda, medvjeda,
vepra, pantera, lisice, vuka i šakala. Pustinja je
boravište divljeg iranskog magarca, čija vrsta se može
naći još jedino u Iranu. Gazela, jarac, ovan i divlja
ovca prisutni su u iranskim ravnicama. Iran se, osim
toga, odlikuje bogatstvom ptičijih vrsta i živine, gde
su zastupljene patka, divlja guska, roda, ždral,
prepelica, vrabac, jarebica, fazan, galeb i tetrijeb. Na
jugu zemlje zastupljene su grabežljivci kao orao,
jastreb i lešinar. Vode Irana koje obuhvaćaju Perzijski
zaljev, Omansko i Kaspijsko more, koje se naziva još i Mazandaransko more bogate su raznim
vrstama riba. Kaspijsko more je bogato nalazište jesetre
od čije ikre se proizvodi najbolji kavijar na svijetu.
Slatkovodne ribe, poput pastrve, obilno su zastupljene u
rijekama i prirodnim i umjetnim jezerima.
